Pavao Rittet Vitezovic
(Senj, 1652.- Bec, 1713.)
|
Pjesnik i povjesnicar.
Jedan od najznacajnijih pojava hrvatske knjizevne i kulturne povijesti.
Pucku skolu zavrsio u Senju,
a gimnaziju polazio u Zagrebu sve do odlaska u Rim.
Potom je u Kranjskoj radio kod polihistorika J.V. Walvasora.
Ucio je povijest i zemljopis,
a zanimala ga je i heraldika, topografija i bakrorestvo.
Bavio se i pravopisnim pitanjima.
Pjesme je pisao na hrvatskom i latinskom jeziku.
1681. postaje delegat Senja na Saboru u Sopronju i na beckom
dvoru.
1683- 1699. sudjelovao u borbama protiv Turaka.
U Zagrebu pise povijesna djela i objavljuje ih u tiskari,
kojoj je upravitelj od osnutka (1694.).
1699. postaje ekspert povjesnicar i zemljopisac tada osnovane
mjesovite komisije
koja je radila na utvrdjivanju granice s Turskom.
Glavna hrvatska djela su mu:
"Odiljenje sigetsko",
"Kronika aliti spomen vsega i svieta vikov",
"Prirucnik aliti razliko mudrosti cvitje",
"Senjcica",
.., latinska:
"Croatia rediviva",
"Bosna captiva",
"Stematographia ...",
.., a u rukopisu je ostao njegov bogati
"Lexikon latinoillyricum".
|